Višesatna čekanja na graničnim prijelazima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske posebno teško padaju porodicama koje putuju s djecom s teškoćama u razvoju, autizmom i drugim zdravstvenim poteškoćama. Dok većina putnika višesatno čekanje doživljava kao neugodnost i gubitak vremena, za pojedinu djecu takve situacije mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni i sigurnosni rizik.
U redakciju portala GPMaljevac.COM javila se naša čitateljica koja je postavila izuzetno važno pitanje: imaju li djeca s autizmom i drugim razvojnim teškoćama pravo na prioritetan prelazak državne granice, odnosno mogu li uz odobrenje policije izbjeći višesatno čekanje?
Čitateljica, čiji identitet na njen zahtjev ne objavljujemo, opisala je situaciju u kojoj se našla sa svojim 17-godišnjim sinom na graničnom prijelazu Maljevac.
„Imam sina s posebnim potrebama, 17 godina, i već čekamo dva sata. Ne znam koliko dugo još može izdržati sjedeći na istom mjestu, da ne dobije napad. Zanima me imaju li takva djeca ikakva prava na granici da ne čekaju po pet ili šest sati“, navela je zabrinuta majka.
Kako bismo odgovorili na ovo pitanje, provjerili smo odredbe Zakona o nadzoru državne granice Republike Hrvatske, Schengenskog zakonika o granicama Evropske unije, Zakona o graničnoj kontroli Bosne i Hercegovine i najnovijeg Pravilnika o načinu obavljanja graničnih provjera u BiH.
Prema važećim propisima, dijagnoza autizma ili status osobe s invaliditetom ne daju automatsko i bezuslovno pravo da putnik samostalno zaobiđe kolonu vozila i odmah pristupi graničnoj kontroli. Međutim, to ne znači da roditelji djece s teškoćama u razvoju nemaju pravni osnov da od granične policije zatraže posebno postupanje zbog zdravstvenog stanja djeteta.
Posebno je važan član 15. Zakona o nadzoru državne granice Republike Hrvatske, koji uređuje kretanje i zadržavanje na graničnom prijelazu te mogućnost ostvarivanja prednosti pred drugim putnicima.
U stavu 5. tog člana navedeno je da, zbog sigurnosnih razloga, ekonomičnosti obavljanja granične kontrole ili organizacijskih razloga, prednost pred drugim putnicima mogu ostvarivati i druge osobe. Zakon među primjerima navodi pripadnike službi spašavanja, policije, vatrogasnih i sigurnosnih službi, ali mogućnost takvog postupanja nije ograničena isključivo na njih.
Ova odredba ostavlja prostor nadležnim službenicima da, u skladu s propisanim razlozima i konkretnim okolnostima, organiziraju prioritetan prolazak i drugih putnika. Ipak, ona ne znači da svako dijete s dijagnozom autizma automatski ostvaruje prednost. Policija procjenjuje okolnosti, sigurnost i mogućnosti organizacije saobraćaja.
Dodatnu pravnu osnovu za posebno obzirno postupanje predstavlja član 7. Uredbe Evropske unije 2016/399, poznate kao Schengenski zakonik o granicama.
Taj član obavezuje granične policajce da tokom obavljanja svojih dužnosti u potpunosti poštuju ljudsko dostojanstvo, posebno kada postupaju prema ranjivim osobama. Također izričito zabranjuje diskriminaciju na osnovu invaliditeta i dobi.
Evropska agencija za temeljna prava u svojim smjernicama za granične kontrole dodatno naglašava potrebu prepoznavanja ranjivih osoba i prilagođavanja postupanja njihovim posebnim potrebama, uključujući djecu, osobe s invaliditetom i putnike sa zdravstvenim poteškoćama.
Važne odredbe postoje i u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine.
Zakon o graničnoj kontroli BiH, objavljen u Službenom glasniku BiH broj 7/25, u članu 8. propisuje da policijski službenici moraju poštovati ljudsko dostojanstvo, posebno u slučajevima koji uključuju ranjive osobe, te zabranjuje diskriminaciju na osnovu invaliditeta i dobi.
Još konkretnije obaveze utvrđene su Pravilnikom o načinu obavljanja graničnih provjera, objavljenim u Službenom glasniku BiH broj 4/26.
Član 3. tog pravilnika propisuje profesionalno i ljubazno postupanje prema svim osobama, posebno prema ranjivim putnicima. Istovremeno se zahtijeva da policijski službenici koriste ovlaštenja na način kojim se zakoniti cilj postiže s najmanje štetnih posljedica i u najkraćem mogućem vremenu.
To je naročito značajno u situacijama kada roditelj upozori da dijete zbog autizma, pridruženih zdravstvenih stanja ili drugih teškoća ne može podnijeti dugotrajno čekanje u automobilu.
Kod pojedine djece s autizmom višesatno sjedenje, promjena uobičajene rutine, buka, gužva, neizvjesnost i nemogućnost kretanja mogu izazvati izrazitu uznemirenost i preopterećenje. Ako dijete ima dodatne zdravstvene poteškoće, posljedice mogu biti i ozbiljnije. Zbog toga je važna individualna procjena, a ne pretpostavka da svi putnici jednako podnose čekanje.
Roditelj koji se nađe u takvoj situaciji može kontaktirati nadležnu graničnu policiju, objasniti zdravstveno stanje djeteta, navesti koliko dugo čeka i zatražiti da službenici procijene mogućnost prioritetnog pristupa graničnoj kontroli.
Ako dijete ima medicinsku dokumentaciju, nalaz specijaliste, potvrdu o invaliditetu ili dokument koji potvrđuje zdravstvene poteškoće, korisno je imati ga uz sebe. Takva dokumentacija može pomoći policijskim službenicima da razumiju ozbiljnost situacije, ali sama po sebi ne predstavlja automatsku dozvolu za prolazak preko reda.
Važno je naglasiti da roditelj ne mora čekati da se djetetovo stanje ozbiljno pogorša kako bi zatražio pomoć. Ako zna da višesatno čekanje može izazvati zdravstvenu ili drugu ozbiljnu kriznu situaciju, opravdano je na to unaprijed upozoriti nadležne službenike.
O eventualnom propuštanju vozila, njegovom usmjeravanju i načinu obavljanja kontrole odlučuju nadležne službe. Roditelji ne bi trebali samostalno koristiti suprotnu saobraćajnu traku, preticati kolonu ili ulaziti u prostor graničnog prijelaza bez odobrenja policije.
To je posebno važno na graničnom prijelazu Velika Kladuša – Maljevac, gdje se zajednička granična kontrola obavlja na teritoriji Republike Hrvatske. U takvim situacijama potrebno je postupanje i koordinacija nadležnih graničnih službi.
Prema službenim kontaktima Granične policije Bosne i Hercegovine, Jedinica granične policije Velika Kladuša dostupna je na telefonskom broju 037/776-550, dok je broj Operativnog centra Granične policije BiH 033/755-300.
S hrvatske strane nadležna je Postaja granične policije Cetingrad, čiji je službeni broj telefona 047/664-589.
Roditelji koji se nalaze u koloni mogu telefonom objasniti svoju situaciju, navesti tačnu lokaciju i zatražiti upute kako stupiti u kontakt s policijskim službenicima koji mogu procijeniti mogućnost posebnog postupanja.
U slučaju stvarnog pogoršanja zdravstvenog stanja, teškog napada ili druge hitne medicinske situacije, prioritet je pružanje zdravstvene pomoći, a ne samo ubrzavanje prelaska granice. Na teritoriji Bosne i Hercegovine hitna medicinska pomoć dostupna je na broju 124, dok se u Hrvatskoj može pozvati 194 ili jedinstveni broj za hitne situacije 112.
Također je važno razlikovati zahtjev za prioritetan prolazak od oslobađanja od granične kontrole. Čak i kada policija odobri da porodica ranije pristupi kontrolnom mjestu, putnici su i dalje dužni pokazati propisane dokumente i podvrgnuti se odgovarajućim graničnim provjerama.
Za porodice s djecom s autizmom, epilepsijom, ozbiljnim razvojnim teškoćama ili drugim zdravstvenim stanjima naročito je važno da policijskim službenicima jasno objasne zbog čega dugo čekanje predstavlja konkretan rizik za dijete, a ne samo neugodnost tokom putovanja.
Ukoliko nadležni službenici ne odobre prioritetan prolazak, roditelj može zatražiti razgovor s rukovodiocem smjene i pojašnjenje postoje li druge mogućnosti da se djetetu olakša čekanje. Ako smatra da je policija ignorirala ozbiljan zdravstveni rizik ili postupala diskriminatorno, može podnijeti pritužbu nadležnom policijskom organu, uz navođenje vremena, mjesta i okolnosti događaja.

