Od čega se najčešće umire u Hrvatskoj? Objavljeni novi podaci, jedna skupina bolesti odnijela gotovo 20.000 života
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je najnovije izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj za 2025. godinu. Podaci pokazuju da je tokom prošle godine preminulo ukupno 50.007 osoba, a među uzrocima smrti nalaze se bolesti srca i krvnih žila, zloćudne bolesti, ali i prometne nesreće, padovi te drugi nesretni slučajevi.
Prema izvješću objavljenom u septembru 2026. godine, u Hrvatskoj je tokom prošle godine umrlo 24.940 muškaraca i 25.067 žena.
U usporedbi s 2024. godinom, broj preminulih smanjen je za 1.073 osobe.
Najčešći uzrok smrti bile su bolesti cirkulacijskog sustava, od kojih je preminulo čak 19.852 ljudi, odnosno gotovo 40 posto ukupnog broja umrlih.
Na drugom mjestu nalaze se zloćudne bolesti, koje su odnijele 13.398 života.
Posebno zabrinjavaju podaci o pojedinačnim uzrocima smrti. Od hipertenzivnih bolesti preminulo je 5.405 osoba, dok su ishemijske bolesti srca bile uzrok smrti kod 5.227 ljudi.
Cerebrovaskularne bolesti odnijele su 3.541 život, a šećerna bolest 3.116 života.
Od zloćudnih bolesti pluća i bronha preminulo je 2.960 osoba, dok je rak debelog crijeva bio uzrok smrti kod 1.978 ljudi.
Značajan dio izvješća odnosi se na takozvane nasilne smrti, koje u medicinskoj statistici obuhvaćaju nesretne slučajeve, samoubojstva, ubojstva i druge smrti nastale djelovanjem vanjskih uzroka.
Tokom 2025. godine u Hrvatskoj su evidentirane ukupno 2.644 takve smrti.
Od toga je 1.992 osoba preminulo uslijed nesretnih slučajeva.
Najviše smrtnih slučajeva u ovoj kategoriji povezano je s padovima, koji su odnijeli čak 1.160 života.
Prema službenoj statistici, u prometnim nesrećama, koje obuhvaćaju nesreće pri različitim vrstama prijevoza, život je izgubilo 313 osoba.
Od posljedica ugušenja preminulo je 99 ljudi, od slučajnih trovanja 91 osoba, dok je utapanje bilo uzrok smrti kod 65 osoba.
U izvješću se navodi i da su tokom 2025. godine evidentirana 494 samoubojstva te 33 ubojstva.
Kada je riječ o razlikama između muškaraca i žena, podaci pokazuju da su smrti povezane s povredama i trovanjima bile zastupljenije među muškarcima.
U ovoj kategoriji evidentirano je 1.608 umrlih muškaraca i 1.036 žena.
Zanimljivi su i podaci o starosnoj strukturi preminulih.
Od ukupno 50.007 umrlih osoba, njih 42.952 imalo je 65 ili više godina, što predstavlja gotovo 86 posto svih smrtnih slučajeva.
Istovremeno, u starosnoj skupini do 64 godine preminulo je 7.055 osoba.
Kod osoba mlađih od 65 godina zloćudne bolesti predstavljale su najčešći uzrok smrti, dok su bolesti cirkulacijskog sustava bile na drugom mjestu.
Povrede, trovanja i druge posljedice vanjskih uzroka nalazile su se na trećem mjestu među vodećim uzrocima smrti u ovoj starosnoj skupini.
Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da su bolesti srca i krvnih žila te zloćudne bolesti i dalje odgovorne za najveći broj smrtnih slučajeva u Hrvatskoj.
Izvješće istovremeno ukazuje na značajan broj smrti povezanih s nesretnim slučajevima, među kojima posebno mjesto zauzimaju padovi i prometne nesreće.
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, „Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2025. godini – prvi rezultati“, septembar 2026.
