Dok se sezona jagoda u Hercegovini polako privodi kraju, pred poljoprivrednicima je novi izazov. U narednim sedmicama počinje berba i prodaja paradajza, lubenica, dinja, kupusa i brojnih drugih kultura koje se uzgajaju na hiljadama hektara plodne zemlje širom Hercegovine.

Od doline Neretve do Dubravske visoravni prema Stocu, brojna poljoprivredna gazdinstva godinama predstavljaju okosnicu domaće proizvodnje voća i povrća. Upravo iz ovih krajeva na tržišta Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja stižu velike količine kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda. Međutim, ono što sve više zabrinjava proizvođače nije stanje usjeva, već nedostatak ljudi koji bi ih ubrali.

Posljednjih godina Hercegovina se suočava s izraženim nedostatkom sezonske radne snage. Blizina granice s Hrvatskom i mogućnost zaposlenja u državama Europske unije značajno su promijenili tržište rada. Mnogi radnici koji su nekada sezonski radili u domaćoj poljoprivredi danas odlaze na građevinske poslove, u turizam, ugostiteljstvo ili druge djelatnosti u Hrvatskoj, gdje mogu ostvariti znatno veće zarade.

Poljoprivrednici ističu kako je sve teže pronaći radnike čak i kada nude bolje dnevnice nego ranijih godina. Troškovi proizvodnje kontinuirano rastu, a uz nedostatak radne snage mnogi proizvođači razmišljaju o smanjenju proizvodnih površina ili potpunom odustajanju od pojedinih kultura koje zahtijevaju veliki broj radnih sati tokom berbe.

Poseban problem predstavlja činjenica da se određene vrste voća i povrća moraju ubrati u kratkom vremenskom roku. Ukoliko nema dovoljno radnika, proizvođači rizikuju da dio uroda ostane na njivama, što direktno utiče na njihovu zaradu i održivost proizvodnje.

Demografski trendovi dodatno otežavaju situaciju. Mlađe stanovništvo sve rjeđe bira poljoprivredu kao životni poziv, dok stariji proizvođači sve teže pronalaze nasljednike koji bi nastavili porodične poslove. Istovremeno, tržište rada u zemljama Europske unije nastavlja privlačiti radnike iz Bosne i Hercegovine boljim platama i sigurnijim uslovima rada.

Iako Hercegovina raspolaže ogromnim poljoprivrednim potencijalom, stručnjaci upozoravaju da će pitanje radne snage u narednim godinama postati jednako važno kao i pitanje navodnjavanja, cijena repromaterijala ili plasmana proizvoda. Ukoliko se nastavi odlazak radnika i smanjenje interesa za rad u poljoprivredi, brojna gazdinstva mogla bi se suočiti s ozbiljnim poteškoćama u održavanju proizvodnje.

U vrijeme kada domaća proizvodnja hrane dobiva sve veći značaj, Hercegovina se nalazi pred izazovom kako sačuvati svoje plodne površine i osigurati dovoljno ljudi koji će na njima raditi. Bez rješavanja problema nedostatka radne snage, mnogi proizvođači strahuju da bi budućnost dijela hercegovačke poljoprivrede mogla biti dovedena u pitanje.