Prema nedavnoj studiji, demokratija je u opadanju diljem svijeta. Kao što je britanska skupina “Economist” utvrdila u svom godišnjem “Indeksu demokratije”, 45,7 posto svjetskog stanovništva živjelo je u nekom obliku demokratije u 2021. godini. To je još jednom bilo znatno manje nego u 2020. s 49,4 posto. U “potpunoj demokratiji” živjelo je čak 6,4 posto, što je značajno smanjenje u odnosu na prethodnu godinu (8,4 posto).
Daleko više od trećine ljudi živi u diktaturi. 37,1 posto značilo je blagi porast u odnosu na 2020. godinu. Udio autoritarnih država posljednjih godina stalno raste.
Norveška ostaje vođa. Studija je skandinavskoj zemlji dala najviši rejting u tri od pet kategorija – izborni proces i pluralizam, funkcioniranje vlade, mogućnosti za političko sudjelovanje, demokratska kultura, građanska prava. Iza njih se Novi Zeland popeo s četvrtog na drugo mjesto, a slijede ga ostale nordijske zemlje Švedska, Finska, Island i Danska. Austrija se nalazi na 20. mjestu i spada u najvišu kategoriju “punopravnih demokratija” – odmah iza Mauricijusa, a slijedi je Kostarika.
Autori su kritizirali dvije veće zemlje u Europi. Primjerice, spustili su Španjolsku na “manjkavu demokratiju” zbog slabije procjene neovisnosti pravosuđa zbog političkih sporova oko imenovanja sudaca. S druge strane, Ujedinjena Kraljevina ostaje “potpuna demokracija”. Međutim, još uvijek je pala na ljestvici – nekoliko skandala potkopalo je povjerenje u vladu, navodi se u izvješću. Britanski premijer Boris Johnson već je tjednima u unakrsnoj vatri kritika zbog afere “Partygate”.
Kina posebno ima neslavnu ulogu, navodi se u izvješću “Kineski izazov” EIU-a, odjela za analitička istraživanja skupine Economist. “Kina nije postala demokratska dok je postala bogatija. Naprotiv, zemlja je postala manje slobodna”, navodi se u izvješću. Aktivisti za ljudska prava žale se na sve veći nadzor i represiju protiv vladinih kritičara, neistomišljenika i manjina kao što su muslimanski Ujguri.
