Građani Bosne i Hercegovine koji žive i rade u Sloveniji često se pitaju šta će se dogoditi ako daju otkaz, izgube posao ili odluče promijeniti poslodavca. Posebno ih zanima koliko dugo nakon prestanka zaposlenja mogu legalno ostati u Sloveniji i hoće li izgubiti radnu i boravišnu dozvolu.
Odgovor nije isti za sve radnike. Slovenski propisi razlikuju nekoliko situacija, a posebno važnu ulogu imaju vrsta dozvole, dužina zaposlenja i razlog prestanka radnog odnosa.
Prema službenim informacijama Zavoda Republike Slovenije za zapošljavanje (ZRSZ), za državljane Bosne i Hercegovine koji rade na osnovu bilateralnog sporazuma između BiH i Slovenije vrijede posebna pravila.
Državljani Bosne i Hercegovine koji se zapošljavaju u Sloveniji na osnovu bilateralnog sporazuma u pravilu dobivaju radnu dozvolu koja vrijedi tri godine.
Međutim, to ne znači da tokom cijelog tog perioda mogu slobodno mijenjati poslodavca.
Tokom prve godine zaposlenja radnik mora biti zaposlen kod poslodavca koji je za njega pribavio radnu dozvolu ili kod njegovog pravnog sljednika.
Nakon prve godine zaposlenja radnik stječe slobodan pristup slovenskom tržištu rada tokom preostalog perioda važenja dozvole.
To znači da se može zaposliti kod drugog poslodavca bez ograničenja koja su važila tokom prve godine, ali pritom mora imati uređen i važeći boravišni status.
Ova pravila odnose se na radnike zaposlene prema sporazumu između BiH i Slovenije. Za osobe koje imaju druge vrste dozvola mogu važiti drugačiji uslovi.
Šta ako sami date otkaz tokom prve godine?
Ovo je posebno važno za radnike koji su tek došli u Sloveniju.
Prema službenim informacijama slovenskog Zavoda za zapošljavanje, ako državljaninu BiH koji je zaposlen na osnovu bilateralnog sporazuma tokom prve godine prestane radni odnos, njegova radna dozvola se u pravilu poništava.
Postoje zakonom predviđeni izuzeci, ali samostalno davanje redovnog otkaza ne znači da radnik automatski može nastaviti raditi kod drugog poslodavca.
Drugim riječima, ako ste u Sloveniju došli prije nekoliko mjeseci i želite napustiti firmu, nemojte pretpostaviti da vam postojeća radna dozvola omogućava slobodan prelazak u drugu kompaniju.
Prije davanja otkaza potrebno je provjeriti možete li promijeniti poslodavca u okviru postojećeg statusa ili je potrebno provesti novi postupak zapošljavanja.
Slovenski propisi predviđaju poseban izuzetak za određene radnike iz Bosne i Hercegovine.
Ako radnik tokom prve godine zaposlenja izvanredno otkaže ugovor zbog razloga na strani poslodavca, radna dozvola ne mora biti poništena ako u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa zaključi novi ugovor s drugim poslodavcem za isto radno mjesto.
Važno je naglasiti da se ovaj izuzetak ne odnosi na svaki otkaz.
Ako radnik jednostavno odluči napustiti firmu i podnese redovni otkaz, ne može automatski računati na navedeni rok od 30 dana.
Drugi izuzetak odnosi se na radnike koji ostvare pravo na novčanu naknadu za nezaposlenost.
Zato je izuzetno važno na koji način prestaje radni odnos, naročito tokom prve godine zaposlenja.
Koliko dugo možete ostati u Sloveniji nakon otkaza?
Ovo je pitanje na koje nije moguće dati jedan odgovor koji vrijedi za sve državljane Bosne i Hercegovine.
Slovenski propisi ne predviđaju univerzalno pravilo prema kojem svaki strani radnik nakon otkaza automatski ima 30 ili 90 dana dopuštenog boravka.
Potrebno je razlikovati radnu dozvolu od dozvole boravka.
Radna dozvola državljanima BiH zaposlenim prema bilateralnom sporazumu omogućava pristup slovenskom tržištu rada, dok jedinstvenu dozvolu za boravak i rad izdaje nadležna upravna jedinica.
Prema službenom objašnjenju Zavoda za zapošljavanje, prijevremeni prestanak radne dozvole može predstavljati osnov za oduzimanje dozvole boravka.
Međutim, prestanak radnog odnosa i prestanak važenja boravišne dozvole nisu nužno isti događaj.
To znači da radnik ne mora automatski izgubiti pravo boravka istog dana kada mu prestane ugovor o radu.
S druge strane, nije sigurno ni da može ostati u Sloveniji sve do datuma koji je naveden na njegovoj boravišnoj kartici, bez obzira na promjene u zaposlenju.
Konkretan status zavisi od vrste dozvole, razloga njenog izdavanja i eventualnog postupka koji vodi nadležna upravna jedinica.
Zbog toga radnik koji ostane bez posla treba što prije provjeriti svoj status kod nadležne upravne jedinice (upravna enota).
Za državljane BiH koji su zaposleni na osnovu bilateralnog sporazuma pravila su povoljnija nakon prve godine zaposlenja.
Tokom preostalog perioda važenja radne dozvole imaju slobodan pristup slovenskom tržištu rada.
To znači da više nisu vezani isključivo za poslodavca koji je prvobitno pribavio radnu dozvolu.
Ipak, potrebno je provjeriti važenje jedinstvene dozvole boravka i rada i ispunjavanje uslova za zakonit boravak.
Za strane radnike koji nemaju slobodan pristup tržištu rada promjena poslodavca može zahtijevati posebno pisano odobrenje nadležne upravne jedinice, uz saglasnost Zavoda za zapošljavanje.
Zato se pravila koja vrijede za jednu kategoriju stranih radnika ne mogu automatski primijeniti na sve državljane BiH zaposlene u Sloveniji.
Imate li pravo na novčanu naknadu ako ostanete bez posla?
Pravo na novčanu naknadu za nezaposlenost zavisi od razloga prestanka radnog odnosa, prethodnog osiguranja i ispunjavanja drugih zakonskih uslova.
Ako radnik sam da redovni otkaz, u pravilu nema pravo na novčanu naknadu.
Isto se uglavnom odnosi na sporazumni raskid ugovora, osim u slučajevima za koje zakon predviđa izuzetke.
Drugačija situacija može nastati kada radnik ostane bez zaposlenja bez svoje volje ili krivice, primjerice zbog poslovnih razloga na strani poslodavca.
Prema službenim informacijama slovenskog Zavoda za zapošljavanje, za ostvarivanje prava na novčanu naknadu u pravilu je potrebno najmanje deset mjeseci osiguranja za slučaj nezaposlenosti tokom posljednja 24 mjeseca.
Za osobe mlađe od 30 godina propisan je kraći period od najmanje šest mjeseci osiguranja tokom posljednja 24 mjeseca.
Kod državljana BiH mogu se primjenjivati i odredbe bilateralnog sporazuma o socijalnom osiguranju, uključujući uračunavanje perioda osiguranja iz dvije države kada su ispunjeni propisani uslovi.
Za ostvarivanje prava na novčanu naknadu državljanin BiH mora ispunjavati i uslove koji se odnose na zakonit boravak u Sloveniji te prijavu u evidenciju nezaposlenih.
Slovenski Zavod za zapošljavanje navodi da je za ostvarivanje novčane naknade u punom pripadajućem trajanju važno prijaviti se u evidenciju nezaposlenih i podnijeti zahtjev u roku od 30 dana nakon prestanka obaveznog osiguranja.
Ako radnik podnese zahtjev nakon tog roka, trajanje prava na naknadu može se skratiti u skladu sa zakonom.
Međutim, ovdje je važno napraviti jasnu razliku.
Rok od 30 dana za prijavu i ostvarivanje prava na novčanu naknadu nije isto što i rok tokom kojeg strani državljanin smije boraviti u Sloveniji nakon otkaza.
To su dva različita pravna pitanja.
Radnici koji imaju problema s neisplaćenim plaćama, doprinosima ili drugim ozbiljnim povredama radnih prava trebaju biti posebno oprezni prije potpisivanja sporazumnog raskida ugovora.
Slovenski zakon u određenim okolnostima omogućava radniku da izvanredno otkaže ugovor zbog povreda obaveza poslodavca.
Međutim, za takav otkaz moraju biti ispunjeni zakonski uslovi i provedeni propisani koraci.
Način prestanka radnog odnosa može utjecati na pravo na novčanu naknadu, ali i na status radne dozvole kod državljana BiH zaposlenih prema bilateralnom sporazumu.
Zbog toga radnici koji smatraju da im poslodavac krši prava trebaju prije potpisivanja bilo kakvog dokumenta potražiti informacije od Zavoda za zapošljavanje, Inspektorata Republike Slovenije za rad ili pravnog stručnjaka.
Šta ako imate stalni boravak ili dozvolu na osnovu spajanja porodice?
Nisu svi državljani Bosne i Hercegovine u Sloveniji vezani za poslodavca na isti način.
Osoba koja ima stalni boravak ili odgovarajući nezavisni osnov boravka može imati drugačiji pravni položaj od radnika čiji boravak zavisi od zaposlenja.
Zato prestanak ugovora o radu ne treba automatski poistovjećivati s gubitkom prava boravka kod svih stranih državljana.
Za svaku osobu potrebno je provjeriti na kojem osnovu boravi u Sloveniji i kakva prava proizlaze iz njene dozvole.
Građani Bosne i Hercegovine koji planiraju promijeniti poslodavca ili napustiti zaposlenje u Sloveniji mogu se obratiti Zavodu Republike Slovenije za zapošljavanje radi informacija o radnim dozvolama i pravima nezaposlenih.
Za pitanja boravišnih dozvola, njihovog produženja i mogućeg oduzimanja nadležna je upravna jedinica.
Posebno je važno da radnici tokom prve godine zaposlenja ne potpisuju sporazumni raskid ili daju otkaz prije nego što provjere kako će takva odluka utjecati na njihov radni i boravišni status.
