Sve je više kubanskih, indijskih i turskih državljana koji preko Albanije i Srbije dolaze tražiti azil u Europsku uniju, pa je to pitanje potaknulo razgovore o suspenziji bezviznog režima za zemlje Zapadnog Balkana.
Prema češkom predsjedavajućem EU, s obzirom na to da Srbija i Albanija nikada nisu u potpunosti uskladile svoje prekomorske liste za izuzeće od viza s EU-om, iako uživaju bezvizni režim putovanja u bloku, to pridonosi povećanju broja ilegalnih migranata koji ulaze u EU ovom rutom, prenosi SchengenVisaInfo.
“Posebno državljani Turske, Tunisa, Indije, Kube i Burundija ulaze legalno (bez viza) zračnim putem u Srbiju (i iz nekih od tih zemalja također u Albaniju), a vrlo velik broj neregularno se kreće dalje prema članicama EU države” , također je navedeno.
Isti je naglasio kako su te nacionalnosti neuobičajene na cestama te postoji opasnost od rastućeg trenda.
No, mnogo državljana Afganistana i Sirije ili ukupno 60.000 pokušalo je tajno ući u EU u razdoblju od januara do augusta ove godine, u usporedbi s 51.000 u cijeloj prošloj godini.
U međuvremenu, broj ljudi koji dolaze sa zapadnog Balkana iz Burundija također se značajno povećao s 259 do sada ove godine u usporedbi s nula prošle godine. Istodobno je sve više Kubanaca s 339 naspram 36 prošle godine, Indusa 4469 ove godine u odnosu na 557 u 2021., Tunižana 5777 naspram 842 i Turaka 6186 naspram 1652.
“Indijski državljani neregularno stižu u EU gotovo isključivo zapadnobalkanskom rutom. Isto vrijedi i za kubanske državljane. Što se tiče Tunižana i Turaka, dolasci su u značajnom porastu na zapadnobalkanskoj ruti, dok su na drugim rutama stabilni ili u padu” , istaknulo je češko predsjedništvo.
Ista situacija zbog neregularnih dolazaka u EU zapadnobalkanskom rutom gotovo je utjecala i pojačala pritisak na susjedne države Europe, Austriju, Hrvatsku i Sloveniju, uz Mađarsku koja je na svojoj granici podigla protumigrantski zid.
No Hrvatska i Slovenija, koje prošle godine nisu dobile niti jedan zahtjev za azil iz Burundija, Kube ili Indije, ove su godine primile više od 1700 zahtjeva.
Prema lokalnim češkim medijima, ideje za smanjenje broja uključuju diplomatski pritisak na Albaniju i Srbiju da usklade ukidanje viza i vrate više neregularnih migranata i slanje graničara EU-a u države Zapadnog Balkana, te pritisak na zračne prijevoznike da spriječe “zlouporabu”.
Štoviše, Prag, koji do kraja godine predsjedava EU-om, predložio je ukidanje bezviznog režima za Albaniju i Srbiju.
U 2015. migrantska kriza zahvatila je zapadni Balkan, kada je više od milijun izbjeglica neregularno ušlo u EU, većina njih preko jugoistočne Europe.
Brojka je zatim smanjena posljedicama rata u Ukrajini, s procijenjenim 4,31 milijunom Ukrajinaca koji su dobili “privremenu zaštitu” u EU otkako je Rusija napala zemlju u veljači.
Prema posebnom dopisu češkog predsjedatelja EU-om, oko 744.000 Ukrajinaca koji su još uvijek u zemlji vjerojatno će napustiti svoje domove ove zime zbog oštećenja stambenih objekata i infrastrukture grijanja.
