Europska središnja banka (ECB) na sjednici 15. decembra dodatno će povećati kamatne stope. Pitanje je samo u kojoj mjeri.
“Opseg će ovisiti o podacima. Dakle, sve je moguće”, rekao je guverner Narodne banke Robert Holzmann u petak u Klubu poslovnih novinara. Još ne zna kako će Vijeće ECB-a glasovati u decembru, prenosi Kurier.
Kamate bi se opet mogle povećati za 0.75 postotnih bodova, ili samo za 0.50 bodova. Temelj odluke europskih središnjih banaka su nove ekonomske i inflacijske prognoze ekonomista središnjih banaka. Razvoj inflacije bit će odlučujući, ali i krugovi plaća te koliko brzo firme prebacuju povećanja cijena na kupce. Ključna kamatna stopa po kojoj banke mogu posuđivati novac od središnjih banaka trenutno iznosi 2.0 posto. Ako institucije žele staviti novac u središnju banku, dobivaju 1.5 posto.
ECB namjerno ne postavlja ciljnu vrijednost kamatnih stopa (terminalna stopa) kako ne bi utjecala na financijska tržišta ali kraj puta još nije dosegnut.
Holzmann vidi prve znakove popuštanja u borbi protiv inflacije. Što opravdava padom realnih prihoda, što bi usporilo potražnju, padom cijena energenata i jeftinijim uvozom zbog trenutačnog pada proizvodnih cijena u Kini. Za Austriju, međutim, više nikada neće doći sretni dani kada su nafta i plin 40 godina bili ispod svjetskih tržišnih cijena.
Kad je riječ o obuzdavanju inflacije, šef austrijske središnje banke osobno je skeptičniji od ECB-a koji očekuje pad inflacije na dva posto u roku od dvije godine. U nedavnoj prošlosti ECB je opetovano postavljao preniske prognoze inflacije.
U SAD-u pada temeljna inflacija, koja je važna za čuvare kamatnih stopa, odnosno stopa inflacije bez uzimanja u obzir cijena energije i hrane. Međutim, inflacija u EU i dalje raste.
Prije godinu dana Holzmann je izjavio da loše spava s obzirom na inflacijski trend. Spava li sada guverner Narodne banke bolje? Očigledno ne jer “broj komplikacija se još više povećao“. Najveća mu je briga donošenje krive odluke, “odnosno previše ili premalo nagaziti na gas u borbi protiv inflacije“.
Krediti na nekretnine
Holzmann vjeruje da su nova pravila za kredite za nekretnine “u osnovi tačna”, iako se pojedine “tačke pritiska” mogu promijeniti. No, banke imaju manevarski prostor u kreditiranju koji ne bi iscrpile, možda zato što su im neki krediti “prevrući”. Holzmann smatra da je tržište nekretnina malo pregrijano, ali nikako u usporedbi s prije.
